Karamanke Pucaju Od Secera

Karamanke pucaju od šećera

Ova veoma stara sorta krušaka smatra se najslađom vrstom u svetu. Naziv zavisi od kraja u kome raste

„Karamanka" je veoma stara sorta kruške. Prema Lapčeviću (1921) još za vreme kneza Lazara doneta je iz Azije, kada je on slao sultanu Muratu „tisuću Srbalja" da se bore za sultanov račun protiv Karamana. Pretpostavlja se da su je tada srpski vojnici doneli u naše krajeve (od tada se i gaji u nas), a ime je dobila po mestu Karamanu, gde je i ponikla.

Do pre pet-šest decenija kruška „karamanka" je bila najraširenija sorta kruške na području današnje Srbije, Bosne i Makedonije. Međutim, nje sada vrlo malo ima. Tu i tamo se naiđe na po koje stablo samo u slivu Zapadne Morave, Vranjske kotline, Toplice, Sandžaka i Metohije, uglavnom na okućnicama ljubitelja voća.
U raznim krajevima naše zemlje poznata je pod raznim nazivima. Tako, na primer, u užičkom kraju se naziva „karamalija", u žičkom „karamanlija", u lepeničkom „karamača", u Pocerini „blagun", u Vranjskoj kotlini „blagun" u Metohiji „medunka", u Sandžaku „bundovanka", u Bosni „babovača". Usvojen pomološki naziv joj je „karamanka".

„Karamanka" je zasad najslađa sorta kruške u svetu. Pream analizama Instituta za voćarstvo u Čačku i Centralnom hemijskom institutu u Beogradu njeni plodovi sadrže svega 0,03 odsto organskih kiselina za razliku od drugih sorti krušaka, u kojima se sadržaj organskih kiselina kreće od 0,09 do 0,46 posto.

Inače, „karamanka" je letnja sorta kruške. Sazre¬va u drugoj polovini avgusta i po berbi njeni plodovi se čuvaju do dve nedelje. Plod joj je srednje krupan (160 g), oblika trbušasto-rebrastog, s karakterističnom dugačkom i nakrivljenom drškom. Pokožica ploda je tanka, glatka, gipka i sjajna, boje slamastožute i često sa sunčane strane malo ružičaste. Meso ploda je žućkasto, topljivo, sočno i osvežavajuće slatko, s karakterističnim muskatnim mirisom. Osim za jelo u svežem stanju, pogodna je i za kuvanje džema, marmelade i pekmeza, čak i bez šećera. Stablo „karamanke" je bujno, razgranato i dugotrajno. Ranocvetna je i triploidna sorta. Dobro je oprašuju sorte „šarena julska" i „kongresovka". Mana joj je što su joj lišće i plodopi osetljivi na čađavu krastavost, zbog čega zahteva dvatri prskanja više od drugih sorti krušaka. Inače rađa obilno, do 200 kilograma po stablu.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License