Culinaria Sicilia

SICILIJANSKA KUHINjA

MEŠAVINA GRČKE, RIMSKE, ARAPSKE

Sicilijanska kuhinja jedna je od najbogatijih i najmaštovitijih kuhinja na Mediteranu, ali i u svetu, upravo zahvaljujući tradiciji i brojiim narodima koji su tokom istorije živeli na tom ostrvu. Sicilija je bila zemlja Feničana, Grka, Rimlja-na, Arapa, Normana, Aragona i Španaca. Konačno je pripojena Italiji kada je na njenu teritoriju stigao Garibaldi sa svojih hiljadu dobrovoljaca. Tipična mediteranska jela zgotovljena na maslinovom ulju, sa testeninama, ribom, povrćem, voćem i aromatičnim travama stara su već hiljadu godina. Korišćenje i proizvodnja maslina potiče iz perioda stare Grčke, kao i upotreba meda, ovčijeg i kozjeg sira u ishrani. Luk zapečen u rerni i pire od pasulja i graška začinjen travama i neprerađenim maslinovim uljem rimska si jela, a danas se jedu uz testenine i hleb. Arapski uticaj je veliki u sicilijanskoj gastronomiji. Od Arapa su Sicilijanci preuzeli limun, urme, šećer od trske i pirinač, i tipične istočnjačke recepte: kuskus i torone, ili mandulat, poslasticu koja se pravi od meda, susama i badema. Od Arapa su preuzeli mnoge lekove, korišćenje aromatičnih trava i pravljenje sorbea. Od Španaca su primili pripremanje jela sa paradajzom. Tokom XVIII i XIX veka kada je na Siciliji privreda cvetala, najsiromašniji su i dalje jeli hleb i povrće, a meso je bilo na trpezi samo za posebne prilike i svečanosti.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License